Zašto se inteligentni ljudi drogiraju?

Najranija spominjanja psihoaktivnih svojstava kanabisa, možemo naći u vedskom spisu Atharva-Veda, indijskom svetom spisu starom četiri tisuće godina. Smatra se da su ga Sumeri doneli u Mesopotamiju iz Indije, u trećem mileniju pre nove ere. Škotski misionar i istraživač David Livingstone našao  ga je na obalama Konga i Zambezija u Africi.
Korištenje opijuma seže 5000 godina u prošlost, a kanabis se prvi put spominje u knjizi kineskog cara Shen Nung napisanoj 2737. prije Krista. Opijum i kanabis su jedine ''prirodne'' psihoaktivne droge. Druge droge ove vrste su ''kemijske'', te zahtijevaju modernu kemiju za proizvodnju i upravo zbog toga su novijeg podrijetla.

Morfij je izoliran iz opijuma 1806., kokain je prvi put proizveden 1860., a heroin je otkriven 1874.
Inteligentni ljudi ne rade uvijek ispravne stvari
Treba napomenuti da za spomenutu tezu nije bila bitna činjenica da konzumacija psihoaktivnih droga ima ogromne negativne posljedice po zdravlje, a tek nekoliko (ako uopće) prednosti. Također se ne uzima u obzir da su inteligentniji pojedinci (iako je to paradoksalno) skloniji i zdravom načinu života, već samo evolucijskim novitetima. Stoga je Satoshi Kanazawa zaključio da inteligentniji ljudi ne rade pametnije stvari, nego evolucijski nove, koje često mogu biti i glupe. Uzevši u obzir da je većina droga ''izumljena'' nakon 1860., dakle evolucijski kasno, što znači da bi njihovom isprobavanju inteligentniji trebali biti skloniji. To potvrđuju i istraživanja koja pokazuju vezu između inteligencije u djece i uzimanja droga kasnije u životu.
Znanstvenici misle da im je to dijelom "strategija" da se lakše uklope kako bi izbjegli nasilje ili zadirkivanje od strane svojih vršnjaka, a dijelom zbog toga što smatraju život dosadnim.

Učinak je izraženiji kod djevojčica nego kod dječaka, s tim da oni koji su imali visoki IQ kao djeca imaju dva puta veću vjerojatnost da su konzumirali kokain ili kanabis do dobi od 30, za razliku od onih s manjom inteligencijom.Učinak kod dječaka s visokim IQ-om također je uočen, s tim da oni imaju oko 50 posto veću vjerojatnost da su konzumirali droge do te dobi, za razliku od manje inteligentnih bivših kolega iz škole.
Tim sa Sveučilišta u Cardiffu analizirao je podatke od gotovo 8.000 ljudi rođenih u jednom tjednu u travnju 1970, a koji su pri rođenju bili upisani u istraživanje koje je slijedilo sudionike kroz život. Svoj djeci u istraživanju je među ostalom mjeren IQ u dobi od pet i deset godina.Uporaba droga je također praćena u dobi od 16 i 30 godina. U dobi od 16 godina, 7 posto dječaka i 6,3 posto djevojčica je konzumiralo marihuanu. Ta manjina je imala "statistički značajno veće rezultate iz IQ testova u djetinjstvu", za razliku od ne-korisnika, tvrde autori istraživanja.U dobi od 30 godina, 35,4 posto muškaraca i 15,9 posto žena je konzumiralo marihuanu, dok su podaci za kokain iznosili 8,6 za muškarce i 3,6 za žene.
Među većinom vrsta droga , muškarci i žene koji su ih konzumirali u posljednjih 12 mjeseci imali su znatno veće rezultate iz IQ testova u djetinjstvu, za razliku od onih koji su se izjasnili da nisu konzumirali droge.
Zaključak istraživanja je tada bio i logičan: "Visoki rezultati iz IQ testova u djetinjstvu mogu povećati rizik od zlouporabe opojnih droga u ranoj odrasloj dobi." Nije otkrivena nikakva veza između društvenih klasa roditelja sudionika te budućeg konzumiranja droga.
Povezanost između inteligencije i konzumacije droga otkrivena je još 1958. godine prilikom provođenja National Child Development istraživanja.
Bilo kako bilo, činjenica je da je  među ovisnicima o drogama puno je briljantnih umova iz svijeta znanosti i tehnologije koji su tu svoju ovisnost priznali i javno. Stoga nije čudno da su u mlađim godinama Bill Gates i Steve Jobs uzimali LSD, dok su Sigmund Freud i Thomas Edison strastveno uživali u kokainu.
Slavni astrofizičar Carl Sagan potajno je uživao u ''travi'', što se saznalo tek na nakon njegove smrti. Spomenuti suosnivač Applea, Steve Jobs, nekoliko je puta spomenuo da je uzimao LSD i to mu je iskustvo bilo neizmjerno važno. Štoviše, kako piše, Business Insider, studija sveučilišta John Hopkins testirala je ljude kojima je dala 'magične gljive'. Među 52 sudionika u eksperimentu, otprilike trećina ih je rekla kako im je to iskustvo jedno od pet najznačajnijih iskustava u životu.

 Nadalje, u intervjuu za Wired, bivši zaposlenik Ciscoa, Kevin Herbert kazao je kako uzimanje droga poput LSD-a može biti učinkovit alat u rješavanju problema. U to je toliko vjerovao da se snažno založio u sprečavanju Cisca da testira svoje tehnologe na droge. Bilo da je razlog njihova uzimanja droga bijeg od stresa i svijeta ili to da učine uslugu čovječanstvu, ovo je tek nekoliko ljudi koji su (bili) genijalni, ali ponekad i nadrogirani.

Steve Jobs"Tijekom tog perioda (1972.-1974.) LSD sam uzeo deset do petnaest puta", priznao je Jobs dodajući kako bi ga stavio na kocku šećera ili uzeo sa želatinom. "Obično sam ga uzimao kad sam bio sam. Nemam riječi kojima bih opisao koji je on imao učinak na mene, iako mogu reći da mi je to iskustvo promijenilo život i drago mi je da sam ga iskusio", kazao je.

                                                                          Bill GatesOsnivač Microsofta također je koristio droge. U intervjuu za Playboy Gates je gotovo direktno priznao kako je uzimao LSD. Dodao je ipak kako se mladi um može nositi sa sličnim stvarima, no u ovim godinama, to ne bi mogao.
Thomas Edison 

Edison je bio na kokainu, a njegovo se ime često spominjalo u kontekstu spavanja, jer je spavao tek četiri sata dnevno.
Neki povezuju da je to imalo veze s njegovom ljubavi prema Vin Marianiu, vinom pomiješanim s kokainom.




Sigmund Freud

I otac psihoanalize je uživao u kokainu. Freud je kokain koristio kako bi izliječio prijatelja ovisnog o morfiju.
Osim toga, navodno je uzimao velike količine kokaina kako bi se riješio svojih fizičkih i mentalnih tjeskoba.
Za njega je kokain bio više od osobnog užitka, smatrao ga je čudotvornim lijekom, te je dugo godina zagovarao njegovo korištenje na raznim poljima znanosti. U pismu svojoj zaručnici Marthi, napisao je: ''Ako sve prođe dobro, napisat ću esej (o kokainu) i očekujem da će zauzeti svoje mjesto među terapeuticima ravnopravno s morfijem, te čak i prije morfija... Redovito uzimam male doze kokaina protiv depresije i probavnih smetnji, s brilijantnim uspjehom.''
Freud je 1884 objavio recenziju o kokainu pod nazivom ''Uber Coca''.

Kary Mullis

Biokemičar i dobitnik Nobelove nagrade izumio je tehniku Polimerazne lančane reakcije (PLR), a u jednom intervjuu je izjavio da ne vjeruje da bi njegova postignuća bila moguća da nije bilo LSD-a. "Čisto sumnjam u to", rekao je.





Richard Feynman

Jedan od najutjecajnijih američkih fizičara 20. stoljeća koji je najviše radio na polju kvantne elektrodinamike, bavio se i istraživanjem fenomena halucinacije. Pri tome je često uzimao travu i LSD.





Carl Sagan

Američki astronom, astrobiolog, i iznimno uspješan popularizator znanosti koji je svjetsku slavu stekao popularno-znanstvenim knjigama često je pušio marihuanu. Sagan se zalagao i za legalizaciju marihuane, jer ju je smatrao lijekom koji proizvodi spokoj, osjetljivost i zajedništvo koji je očajnički potreban ovom svijetu.




William Stewart Halsted

 izumitelj mastektomije, kirurškog zahvata kojim se sprečava širenje raka dojki, često je koristi kokain kako anestetik. U operacijskim salama na svojim pacijentima, a izvan njih na sebi.