Broj žirafa kretao se oko 140 hiljada 1999.godine, dok ih danas ima otprilike 80 hiljada, što se naziva "tihim izumiranjem".
Brojke pokazuju kako je vreme za zabrinutost, jer populacija žirafa opasno pada. Naime, njihova populacija pada zbog krivolova i gubitka staništa, a u samo 15 godina, ona se smanjila za čak 43 posto. I dok se oko pada broja populacije gorila, slonova i nosoroga javila zabrinutost, naučnici upozoravaju kako izumiranje žirafa prolazi uglavnom nezapaženo.
Prema podacima namibijske Organizacije za proučavanje i očuvanje žirafa, one danas naseljavaju 21 afričku zemlju, ali veliki deo njihovih staništa služi za ljudsku upotrebu, posebno poljoprivredu. Čak i na mestima gde njihovi travnjaci ostaju netaknuti, fragmentacija uzrokovana razvojem, ograničila je njihov opseg i genetske raznolikosti, dok klimatske promene mogu potaknuti duge suše, zbog čega se žirafe hrane poljoprivrednim usevima. Upravo zato žirafe su među lokalnim stanovništvom na glasu kao velike štetočine, zbog čega im sve više preti krivolov. Među glavne razloge za krivolov svakako spada i njihova čvrsta i izdržljiva koža, ali i verovanja kako žirafin mozak i koštana srž mogu izliječiti HIV, a cene glave ili kostiju dosežu i do 140 dolara.
"Žirafe danas izumiru tiho. Problem je što njihovo izumiranje nije među udarnim vestima, no nadamo se kako će se to sad promeniti. Poslednjih pet godina vredno radimo na tome da javnost upoznamo s ovim problemom", kažu iz namibijske Organizacije za proučavanje i očuvanje žirafa.
